2010-02-19 , Autor: Neven Novak

Zanimljivo je kako je Volvovim dizajnerima pošlo za rukom automobil dug 4,85 metara učiniti vizualno manjim. Svaki put kad bismo mu prišli ili ga vidjeli na parkingu pomalo u nevjerici bismo se iznenadili koliko nam se doima manjim nego što nam metar, ali i osjećaj za volanom govore. Takva varka u biti je još jedan od klasičnih Volvovih „understatement“ štoseva, zbog kojih i volimo automobile tog švedskog proizvođača. Jednostavno, to je volvo: nije razmetljiv (iako konkretni testni automobil iskače iz zadanih okvira), ali jednostavno zrači prestižem i ozbiljnošću. E, sad, testni automobil malo, ispravka - jako, kvari tu našu teoriju. Paket opreme R design, u kombinaciji s ledeno bijelom bojom i naglašeno (crno) zatamnjenim staklima na korak je da vrišti - gledajte me!



I uistinu ne prolazi nezamijećeno! I to ne samo zbog vizualne atrakcije, nego i dinamike u vožnji. Pukom igrom slučaja imali smo priliku voziti „obični“ S80 (osnovna izvedba s početnim 2,4-litrenim benzinskim motorom, koji nas je vrlo ugodno iznenadio niskom potrošnjom na otvorenoj cesti - 10,4 l/100 km) i nakon njega testni S80, s paketom opreme R i najnovijom izvedbom 2,4-litrenog dizela s pet cilindara koji sad razvija 205 KS. Razlika je više nego očita i, štoviše dojmljiva.

Tako opremljen i motoriziran S80 je postao i dinamički vrlo uvjerljiv. Ceste se čvrsto drži i vrlo neutralno prati zavoje, s puno bolje odmjerenim osjećajem na volanu. Brzinu odlično skriva, a kilometre guta lakoćom i s velikim putnim prosjecima, koji se postižu bez vidnog truda, te s povoljnom prosječnom potrošnjom koja rijetko prelazi 12, a lako ju je spustiti i na manje od prosječnih deset litara dizela na 100 km, i to uz još vrlo visok putni prosjek, što je za tako velik i težak automobil vrlo povoljan podatak.

Novi, osnaženi dizel sa 205 KS i, što je još važnije, 420 Nm sad je točno „unutra“, unutar zone i performansi kakve se očekuju od ovakve vrste automobila. Naime, Volvova ahilova peta (iako puno više u percepciji nas novinara i papirnato nego u stvarnosti) bio je nedostatak snage dizel-motora. U svakodnevnom životu te snage danas više ne nedostaje.



Komfor i dizajn unutrašnjosti na visokom su nivou, kao i kvaliteta materijala od kojih je unutrašnjost izrađena. Naravno, ima on i mana, kao što je još nedovoljno osjećaja na volanu ili samo po standardima te visoke klase nošenje s, recimo, kratkim oštrim neravninama, i to samo po pitanju buke (ne i stabilnosti ležanja) udaraca prednjeg ovjesa koja se osjeti u kabini. Mjenjač sa šest brzina također je sasvim solidan, ali ne i nešto posebno kao što su najnoviji primjerci sa sedam brzina koje koristi njemački prestižni dvojac.


No, isto tako, Volvo u seriji nudi puno više opreme (i tipičnih praktičnih rješenja) za koju kod spomenute konkurencije treba masno doplatiti. Stoga cijena od 61.085 eura, koliko je koštao testni automobil (osnovna cijena je 53.670, ostatak je dodatna opreme, koju u sadašnjoj akciji od 44.000 kuna besplatne dodatne opreme dobivate upravo tako - besplatno), nikako nije mala, ali je znatno niža od jednako opremljenih, velikih i slično motoriziranih germanskih konkurenata.