Autokreso
Autokreso
2017-05-23 , Autor: Igor Doležal
Bookmark and Share

Katastrofalno demografsko stanje u državi, u 2016. vjerno su pratili i automobilski trendovi. Auti su sve stariji, godišnje prelaze manje kilometara, najviše problema ima s kočnicama, a rabljenih iz unosa je sve više. Kako se u svemu tome na tehničkim pregledima snalaze pojedine marke, donosimo u detaljnom pregledu




Prošle je godine tehničkim pregledima pristupilo 45.609 novih automobila. U odnosu na 2015. to je gotovo devet tisuća novih automobila. Zvuči kao sjajna vijest za opravak domaće ekonomije, ali još više i za pomlađivanje voznog parka koji je prošle godine probio rekordnu prosječnu starost od 12,5 godina. I dok je dobra vijest da je količina novih praktično dosegnula brojku rabljenih koju su hrvatski trgovci rabljenima i pojedinačni kupci dovukli 2015. iz inozemstva, loša glasi da je u 2016. broj unesenih rabljenih porastao gotovo 15.000 komada.



Nažalost, u većini slučajeva tu nije riječ o mlađim rabljenima pa ne čudi kako nam je prosjek došao na korak do granice od 13 godina. Pritom treba imati na umu da većinu kupaca novih vozila čine pravne osobe koje su nakon dugogodišnjih odlaganja djelomično bile i prisiljene na obnavljanje svojih vozih parkova. Realna slika domaćeg voznog parka time je još sumornija, što je vidljivo i u statistikama. Prošle je godine tehničkim pregledima pristupilo 51.890 osobnih automobila (M1 kategorija) nego godinu prije. Veći broj novih primjetan je u statistici modela do jedne godine starosti gdje je udio sa 2,69 (2015.) povećan na 3,16 posto. No, jednako tako veći broj rabljenih primjetan je rastom najstarije kategorije '10 i više godina' u kojoj sada imamo više od milijun vozila (67,42 posto), dijelom i kao posljedica preljeva vozila '6 do 9 godina starosti' čiji je postotak sa 21,69 pao na 18,97 posto.



Kočnice, svjetla, ali i gume
Iako posljednjih godina raste broj automobila koji su pristupili godišnjem tehničkom pregledu, postotak onih na kojima se utvrdi neka neispravnost, ostaje na istoj razini - 23,5 posto. Drugim riječima, od ukupno 1.528.119 pregledanih, njih 359.768 mora na popravni. No vlasnike posebno muče, na što ispitivači nikako nisu voljni zažmiriti na jedno oko, kategorije uređaja za kočnice, odnosno uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. Indikativno je, međutim, da se postotak problema s kočnicama podigao dva posto dok se onaj sa svjetlima u istoj mjeri - smanjio. Loše imovinsko stanje hrvatskih vozača, ali često i nebrigu za sigurnost u vožnji pokazuje 10,88 posto problema u kategoriji osovine, kotači, pneumatici i ovjes, gdje u Centru za vozila (CVH) posebno ističu loše gume kao glavni problem. Posljednji veliki faktor neprolaznosti tradicionalno čini eko-test (9,35 posto).



Kako se ruši imidž premium marki
Vrlo zanimljivo je vidjeti kako određene marke prolaze na tehničkim pregledima. Radi veće transparentnosti proizvođači su podijeljeni u dvije kategorije - prema prijeđenoj kilometraži te godinama starosti. Što se kilometraže tiče, većina je proizvođača zadržala prošlogodišnje pozicije uz pokoju izmjenu u poretku unutar top-pet. Općenito pouzdanim možemo smatrati modele marki kao što su Audi, BMW, Mazda, Mercedes, Nissan, Toyota ili pak Suzuki koji briljira u kategoriji automobila koji su prešli više od 100.000 kilometara. U toj je kategoriji zanimljiv pomak Jeepa prema vrhu. Jednako tako valja naglasiti Mercedes koji se s većom kilometražom penje prema vrhovima tablica, premda njegovi modeli imaju znatno više godina od slično pozicioniranih konkurenata. Treba napomenuti i da se radi što vjernijeg uzorka uzimaju samo proizvođači s barem 2000 vozila na tehničkim pregledima, što znači da bi neke marke unutar dijela kategorija mogle uskoro ispasti s popisa.



Što se tiče prolaznosti prema godinama starosti, primjetan je napredak u kategoriji do pet godina starosti gdje je prošle godine četiri posto neispravnih moglo donijeti i treću poziciju, a sada je dovoljno tek za sredinu tablice. Zanimljivo je vidjeti uspon Seata koji je iz top-pet izbacio bratski VW, no još i više loš plasman premium marki poput BMW-a ili Mercedesa. Razloge ne treba tražiti znatno dalje od unosa rabljenih gdje stiže mnogo 'službenih' modela koji su relativno mladi s godinama, ali dobrano isluženi kilometražom. Potonjeg naravno, krajnji kupci često nisu svjesni dok se ne pojave problemi na tehničkom pregledu. Na kraju spomenimo da smo se usprkos svim nedaćama u 2016., vozili gotovo 200 km više no godinu prije, odnosno da prosječna godišnja kilometraža hrvatskog vozača iznosi - 12.706 kilometara.



Prometne nesreće
Brzina je i dalje glavni uzrok većine nesreća, pješaci posebno ugroženi
Prema podacima MUP-a u 2016. bilo je 32.735 prometnih nesreća što je blago povećanje u odnosu na 2015. Dobra je vijest da su nakon 2015. sa 2822 teško ozlijeđene i 348 poginule osobe, negativni trendovi ponovno u padu. U odnosu na 1990. kada je bilo 6884 teško ozlijeđene osobe, odnosno čak 1360 poginulih, napredak je očit. Kada govorimo o okolnostima koje su dovele do nesreća s poginulima ili ozlijeđenima u prošloj godini, tada uzroke najprije moramo potražiti u tri faktora - brzini neprimjerenoj uvjetima (3282), nepoštivanju prednosti prolaza (1741) te ostalim pogreškama vozača (1384). Kada pak govorimo o vrstama prometnih nesreća, najviše ih je izazvano sudarom vozila u pokretu (5138), a slijede slijetanje s ceste (2330) i naleti pješaka (1409). Upravo potonje pokazuje koliko su pješaci nezaštićeni sudionici u prometu. Iako je smanjen broj poginulih i ozlijeđenih kao posljedica vožnje pod utjecajem alkohola, 'u oči bode' da je u njima sudjelovao veći broj mladih vozača (15 do 24 godine), odnosno onih koji uopće nemaju položen odgovarajući vozački ispit.



Otuđeno i pronađeno
Pronađeno 83 posto ukradenih vozila
Prema policiji tek jedno od pet otuđenih vozila nije prošle godine bilo vraćeno svojim vlasnicima. Sa 804 otuđena vozila i njih 516 vraćenih brojke su posve na razini 2014., što je znatno bolje od 2015. kada je otuđeno 881 vozilo, a pronađeno njih 552. Statistika lako može biti varljiva pa napomenimo kako otprilike 50 posto otuđenih vozila čine osobni automobili, dok u drugu polovinu, pored motocikala i mopeda koji su lopovima znatno pristupačniji (45 posto), pripadaju još i kamioni, autobusi, kombi i dostavna vozila te radni strojevi.






















Motor-Presse Online: Motorevija / Motor-Presse Hrvatska d.o.o.

Nedavno pretraživani izrazi: alklasarmercedesotestovi maraton test android opel astra gtc dijelovi koliko sati traje servis auta turbina audi prednja obloga cjenik dijelova renault laguna digital-control bluemotion dacia lodgy cjenik zamjenskih dijelova za citroen xsara gume za auto diskokugla mercedes a klasa automatic tavigames test rabljenog mazda maraton test tiffany bangles open heart in citroen saxo pritisak u gumama fiat tipo pritisak guma ford chevrolet.camarozss ljetna gume hankook test opel zafira stranke tablice koliko uljaa ide u motor audi test opel mokka maraton test: renault scenic nissanopathfinder iceugtraudi set za popravak guma koliko ulja ide u motor dacia vw polo karavna koliko ulja ide u motor audi kolikoulja u motor fiat punt koliko ide ulja u fiat stila amortizeri, nissan note koliko ulja ide u mercedes b k dijelovigcitroe.. mercedes sl jeep compass test rabljenog nissan patrol opel vectra digital-control toyotadtires karolina perisic tourer kapacitetstankangorivagfordts