Autokreso
Autokreso
2011-03-04 , Autor: Marko Tomac
Bookmark and Share

Koliko vjerujete putnim računalima? Gotovo slijepo - jer tko zna bolje od kompjutora? Ali, niste li se i sami doveli u situaciju da je ekran rekao - 'goriva ima za još 0 km'?


 

Iako nam putna računala zadaju glavobolju, život bez njih bio bi još teži. Ozbiljnu suradnju s putnim računalima počeli smo prije otprilike šest godina, kad smo za časopis počeli mjeriti potrošnju. Putnim računalima, kao ni danas, nismo vjerovali, nego smo vozili, točili i zbrajali potrošeno gorivo. Prve su nas razlike zaista iznenadile. Putna računala u Alfa Romeovim modelima pokazivala su da motori troše čak i više goriva, Renaultova su bila koliko-toliko točna, a ona iz VW-a i koncerna PSA često su mjerila litru nižu potrošnju. Napominjemo, to su iskustva iz proteklih šest godina koliko je hrvatski auto motor i sport prisutan na domaćem tržištu, ali ne i pravilo jer svaki je model priča za sebe.


Ako vam računalo kaže da imate goriva za još 70 km,
nemojte misliti da možete bezbrižno voziti svih 70 km

 

Priča o putnim računalima odmotava se do 50-ih godina prošlog stoljeća, kad je i generalno počela masovna elektrifikacija automobila, ali i prve generacije pravih kompjutora. Ipak, jedno od prvih pravih putnih računala, koje je i donijelo ideju o ‘kalkulaciji’, bilo je mehaničko. Proizvela ga je švedska tvrtka koja je inače proizvodila taksimetre, a 1958. počela je serijska ugradnja u modele Saaba GT 750. Taj putni kompjutor zvao se Halda Speedpilot. Revolucija je ipak počela malo kasnije, na Novom kontinentu, gdje je harala tvrtka Digital Electronics. Ona je prvo elektronsko putno računalo razvila 1978. za General Motors, odnosno Cadillac, koji je uvijek bio predvodnik najnaprednijih. Američka S-klasa.

 


Odemo li u detalje, završit ćemo u 1923. godini, kad je počela velikoserijska ugradnja brzinomjera. Započela ju je tvrtka OSA (Otto Schulze Autometer), preteča današnjeg Siemensa VDO Automotivea.
Uglavnom, do problema s putnim računalom dolazi kad očekujete savršenu preciznost, a iako je riječ o ‘kalkulatorima’, to nije moguće. Putna računala zbog silnih procjena, kalkulacija i tolerancija mjernih elemenata mogu biti točna u samo djeliću sekunde. Već sljedeći tren, ili konkretno pet minuta kasnije, ništa više ne vrijedi i tako unedogled.

 


Prije, dok su gorivo distribuirali karburatori i dok nije bilo elektrosenzorskog nadzora svega, putna računala morala su imati svoje mjerače protoka goriva i to kalkulirati s prijeđenim putem. Danas je drukčije. Senzori ionako bilježe i pamte sve moguće podatke (auto može imati i do 50 mikroprocesora), pa ih šalju u centralnu jedinicu motora. Tamo jedno računalo može ‘naći’ sve potrebno za ispis prosječne i trenutačne potrošnje te brzine, dosega s preostalim gorivom... Ali, stvar svejedno ne funkcionira savršeno...

 





1/2 stranica Molimo, okrenite za nastavak
1/2
2011-03-09 19:17:00

Uvjerio sam se da ima svakakvih putnih računala, a da lažu lažu. Sve laže i brzinomjer, a vjerojatno i okretomjer. Pa i moja žena laže :-)


Motor-Presse Online: Motorevija / Motor-Presse Hrvatska d.o.o.

Nedavno pretraživani izrazi: koliko ide ulja u getribu rena opoziv subaru opel kadett c baotian novi ignis nissan terrano kljucnaipluca koliko koliko ulja ide u motor uno misano crvene suzuki cross golf v gtd adam gt line prodaja u civic sport ford c -ax ford s-max svjetla fiat panda auto motor sport katalog dizel malog srca christian louboutin boots gray sexy lingerie online store or return to tiffany engraved rou antistunning krovneikutije kymco mercedes-benz lamborghinimaventador megane cc mazda sky motori loganbmvc lukalnervo mazdalditd mazdamskyamotori mazdavsi koliko ulja ide u motor seat l megan crijeva rashladnog siste mercedesseecabrio mercedestcharlston miniumoisacubman mishelinevinter mitsubishiwlanc igor igor hunday elantra pritisak u gumama grande punto new era new york yankees mlb c focus c max farovi opel elektro prerade custom jerseys