Autokreso
Autokreso
2017-03-09 , Autor: Thiemo Fleck
Bookmark and Share

Turbine promjenjive geometrije (VTG) su kod dizelaša već odavna ‘uvjet bez kojeg se ne može’. Zašto se još nisu probile i kod benzinaca? Postoje tehnički problemi, ali i alternative




Downsizing je trend, no prednabijani benzinci malog obujma nude veliku snagu, nisku potrošnju te istodobno niske emisije ispušnih plinova. Kamen temeljac tog koncepta je turbopunjač. Turbopunjač se sastoji od male turbine koju tjeraju ispušni plinovi motora i kompresora koji tlači zrak na ulasku u motor. Turbina i kompresor su povezani zajedničkim vratilom. Kad se turbina zavrti (broj okretaja može dosegnuti 300.000/min), ona pokreće kompresor koji tlači zrak i tako zgusnutog ga šalje u cilindre. To povisuje efikasnost i snagu, ali i temperaturu ispušnih plinova.



Pri punom gasu ti ispušni plinovi mogu naškoditi turbopunjaču. Kad se turbopunjač užari do narančastog sjaja, smjesa se mora obogatiti i dodaje se veća količina goriva kako bi se snizila temperatura ispušnih plinova. No, to povisuje potrošnju. Kako bi je smanjili, razvijaju se novi rashladni sistemi kojima upravlja elektronika i koji već u glavi motora ili ispušnom kolektoru hlade ispušne plinove pri punom gasu te tako otklanjaju potrebu za obogaćivanjem smjese. Isto vrijedi za novu generaciju hladnjaka stlačenog zraka koji svojom efikasnošću također snižavaju temperaturu ispušnih plinova. I katalizatori profitiraju od sličnih poboljšanja. Naime, da bi katalizator obavio svoju funkciju, potrebna mu je određena radna temperatura - što je ranije postigne, prije započne s pročišćavanjem. Ako je kućište turbine masivno i od sivog lijeva, ono apsorbira pregršt topline koja ne dopre do katalizatora te mu tako pada efikasnost. Nove turbine, primjerice iz Volva, ali isto vrijedi i za sve ostale, imaju kućišta od lima ili lijeva tanjih stijenki i stoga ‘upiju’ manje topline te prije zagriju katalizator.



Ipak, kod turbopunjača je najvažniji što brži odziv na gas i istovremeno disanje punim plućima kroz cijeli raspon okretaja do samog kraja. Dizelaši pokazuju kako se to radi i koje su mogućnosti. Tu su twinscroll-turbine (parcijalni privod ispušnih plinova kako bi se iskoristio impuls izlazne brzine) te dvostupanjsko prednabijanje u kojem su dvije turbine jedna iza druge te se prema potrebi uključuju i isključuju. Poznata tehnika turbine promjenjive geometrije donosi puni rad već od najnižih okretaja. No, za turbobenzince vrijede nešto drukčija pravila igre. Naime, dizelaši se ne vrte iznad 4500/min i temperatura ispušnih plinova rijetko prelazi 830 Celzija pa je to relativno lako držati pod nadzorom. Mali benzinci u startu razvijaju oko 200 stupnjeva više temperature ispušnih plinova i vrte se do 6500/min što je dodatno opterećenje za turbo i značajno utječe na njegovu trajnost.



Zato je VTG-tehnika samo uvjetno prenosiva na benzince. Istina, Peugeot 405 T16 ju je imao još davno, a od 2006. je koristi i Porsche 911 Turbo. Ipak, zbog izuzetno visokih temperatura moraju se koristiti posebni materijali koji su toliko skupi da ova tehnika nije ekonomski opravdana za korištenje u velikim serijama.
I dvostruko prednabijanje, kako ga je Lancia osmislila za Deltu S4 još u prošlom stoljeću, a VW iznova otkrio 2006. u svom twincharger TSI-motoru, nije se ipak moglo održati pokraj sve boljih punjača. Dakle, cilj razvoja za velikoserijsku primjenu glasi - daljnji razvoj jednostavnijih punjača kako bi im se efikasnost približila kompleksnim rješenjima. Pritom je naglasak na lakšim lopaticama rotora i izuzetno efikasnim kugličnim ležajevima, a sve radi poboljšavanja odziva na gas. Budućnost bi nam mogla donijeti hibridne turbopunjače s dodatnim elektropogonom za trenutačni odziv već u praznom hodu motora čime bi se moglo potpuno zamijeniti skupo višestupnjevano prednabijanje i(li) VTG-tehniku. Povrh toga bi električni turbopunjači mogli čak i proizvoditi struju koja se pohranjuje u baterije za kasnije korištenje. Od iduće godine je to standardna oprema Formule 1, a od primjerice 2020. bi mogla doći i u seriju.


Advertisement
Motor-Presse Online: Motorevija / Motor-Presse Hrvatska d.o.o.

Nedavno pretraživani izrazi: runescape.pursuitilistr-lfinal uporednitestcivicsedan cijenadijelova.. subaru legacy lamelalfordifocus pritisak u gumama ford ka gne renault cijene servisa citroen mazdaltuning spin city lexuspois kuka za fiat palio cijene servisa citroen kojasunajboljasuvvozila cijene servisa citroen cjenik dijelova za opel merivu audiaallroadoquatro mjerenje golfsr ds mazda tiffanychrysanthemumbracelet koliko ulja ide u motor ford renaultrmeganeirs motorno ulje za ford focus kraljaoptimuma powertbox subaru impreza xv toyota yaris vs suzuki swift xantia karavan fiat chroma honda fr-v renaultmeganegt test astra prednje staklo renault twingo prednje staklo renault twingo golf variant pritisak u gumama fiat doblo missan golftvsnpolo prowceed osovine staratfabia polovnitautomobili prednja obloga dodge caliber mitsubishitgalant autoegumeagoodyear volkswagen passat cc opel corsa zadnji branik b-max